OC Team Croatia Forum  

Go Back   OC Team Croatia Forum > Ostalo > Software

Reply
 
Thread Tools Display Modes
Old 24.03.2009., 13:03   #1
McG
Registered User
McG's PC
 
McG's Avatar
 
Join Date: Mar 2009
Location: Varaždin
Posts: 210
Vodič za reprodukciju popularnih videoformata

Reprodukcija popularnih videoformata
Unazad nekoliko godina od nas se tražilo da siđemo s krovova kako bi se digitalizirali na državnoj razini, te shodno tome stari CRT televizor zamijenimo modernim LCD-om ili plazmom. I sad napokon možemo uživati u kristalno čistoj slici visoke rezolucije. E, pa ne možemo. Naime, dok su neki još uvijek na krovovima, većina sadržaja se i dalje emitira u starom SD formatu. Doduše, situacija je malo bolja s raznim kabelskim, satelitskim i IPTV rješenjima, čisto radi većeg broja kanala koji se uistinu emitiraju u HD rezoluciji, ali sve skupa ostavlja gorak okus i općenito nezadovoljstvo.

Uzalud nam prelazak na HD standard i sveopće digitalizacija, ako nema kvalitetnog HD sadržaja koji će u potpunosti iskoristiti sve prednosti TV uređaja novog doba. Ljudi se stoga snalaze kako god znaju i umiju, a najčešće se okreću korištenju računala koje tada preuzima ulogu multimedijalnog centra. Neovisno o tome da li je riječ o HTPC + NAS kombinaciji, prijenosnom ili desktop računalu, gaming konzoli (koja je zapravo računalo u SFF pakiranju: Xbox One i PlayStation 4) ili kakvom HD media playeru poput popularnih Popcorn modela – sve do jednog bolje je od domaće DVB-X i IPTV ponude.

Imajući to na umu, fokus ovog vodiča stavljen je na reprodukciju popularnih videoformata koristeći klasičan PC ili dedicirani HTPC, ponajviše zbog činjenice kako se reprodukcija multimedije na računalu, nažalost još uvijek prepušta rješenjima koja su bila aktualna prije desetak i više godina. Vodič je namijenjen kako (totalnim) početnicima tako i (manje) naprednim korisnicima, jer se različite skupine korisnika bez obzira na predznanje i tehničku potkovanost, kad-tad na ovaj ili onaj način nađu u istoj situaciji – ništa im ne radi, mada (misle da) imaju sve potrebno za reprodukciju.

Naizgled hipotetska, ali spomenuta situacija itekako ima svoje praktično uporište. Isfrustrirani korisnici i bloatwareom potpomognut operativan sustav, predstavljaju plodno tlo za mnoštvo zasebnih/eksternih codeca, koji se pak naknadno multipliciraju instalacijom nekolicine dodatnih paketa codeca. Time se cijela stvar eksponencijalno komplicira, jer svaki nanovo instalirani codec-pack automatski (na sebe) preuzima (sve) dostupne videoformate, postepeno stvarajući kaos neviđenih razmjera ulazeći pritom u začarani krug. Uvodni dio poslužiti će stoga kao svojevrsna retrospektiva na zamke u koje korisnici uvijek iznova upadaju.



Rekla-kazala, mitovi i zablude
"Instalacija dodatnih codeca (se) podrazumijeva ..." – pridržavanje kojekakvih nepisanih pravila bilo je iznimno popularno u vrijeme kad je DivX harao scenom i upute su često glasile poput; prvo instalirate DivX codec, zatim XviD codec, nakon toga AC3Filter, te naposljetku ffdshow i naravno famozni BS.Player. Na slično ćete i danas naići, samo što su sad u pitanju kompletni paketi codeca; najprije ovaj za Windows 7, zatim onaj prilagođen MKV-u, a za kraj još samo XYZ i imate jedan lijepi čušpajz.

"Codec-pack je neophodan za reprodukciju videa" – ovo će mnogima doći kao šok, čak i graničiti s herezom, ali codec-pack ne igra nikakvu ulogu u reprodukciji videoformata. Primjera radi, među korisnicima iznimno popularan K-Lite Codec Pack samo pakira sijaset (nevažnih) dekodera, filtara i popratnih alata, te se distribuira kao katica za sve. Imajte na umu kako ćete jednom instalirani codec-pack teško u potpunosti maknuti, neovisno o tome da li koristite specijalizirana rješenja ili pak ručno uklanjate dio po dio, ostaci će uvijek u određenoj mjeri biti prisutni i raštrkani diljem operativnog sustava.

"BS.Player je najbolji, ima skinove i automatski skida titlove" – nažalost ljudi se još uvijek drže ovog arhaičnog playera, ignorirajući pritom činjenicu kako BS.Player bez pomoći dodatnih codeca nije u stanju reproducirati mnoštvo videoformata koje danas uzimamo zdravo za gotovo. Većina modernih playera ionako ima mogućnost korištenja skinova, a nije im strano ni (mnogima toliko bitno) automatsko preuzimanje titlova. Kako god se okrene, BS.Player ne posjeduje nešto neviđeno, već živi na staroj slavi pregažen vremenom.

"Winamp je odličan izbor za multimediju" – možda zvuči čudno i pomalo nevjerojatno, ali nije rijedak slučaj da ljudi koriste Winamp za reprodukciju videa. Unatoč tome što se reklamira kao multimedijski player, to je u prvom redu audio player, dok se za video oslanja na sistemski DirectShow. Samo zato jer može pokrenuti određeni skup videoformata, ne znači da ga treba koristiti kao primarni video player i očekivati kako će sve uspješno reproducirati.

"Prijatelj/poznanik svima preporuča CCCP" – posrijedi je akronim za Combined Community Codec Pack; projekt pokrenut od strane entuzijasta koji se fokusira na reprodukciju anime materijala. Zbog toga uz prilagođen MPC-HC player, u paketu nudi i nekolicinu probranih dekodera i filtara. CCCP kao takav nije nužan za reprodukciju multimedije, dok anime možete pokrenuti koristeći "običan" samostalno instaliran MPC-HC.

"Za dekodiranje H.264 materijala zaduženi su ffdshow i CoreAVC" – u ovom slučaju rješenja se međusobno poništavaju i nisu ključna za reprodukciju HD multimedije, pa nema nikakve logike da se koriste istovremeno. ffdshow se baš kao i CoreAVC može (is)koristiti za dekodiranje H.264 materijala, ali Core AVC je višestruko brži, nije besplatan i namijenjen je slabijim računalima koja nemaju mogućnost hardverske akceleracije.

"Haali Media Splitter + Haali Video Renderer = reprodukcija MKV-a" – suprotno popularnom mišljenju, ovaj dvojac nije prijeko potreban za reprodukciju MKV-a. Kao što mu ime kaže; Haali Media Splitter razdvaja audio i video elemente zapakirane u MKV kontejner, koji se naknadno šalju na daljnu obradu. Premda dolazi u paketu, Haali Video Renderer može se instalirati/koristiti samostalno i predstavlja samo jedan u nizu renderera koji se korisnicima nude na izbor.

"x64 sustav zahtijeva x64 video player" – jedino uistinu nužno za x64 OS, pripadajući su x64 driveri, a sve ostalo stvar je izbora. x64 sustavi ionako podržavaju x86 i x64 aplikacije, pa ne morate pošto-poto koristiti x64 verzije playera. Dapače, većina razvojnih studija/inženjera preporuča x86 inačice, koje su za razliku od x64 varijanti, posebice u smislu nadogradnji i implementacije novih mogućnosti, bolje podržane i manje problematične.



Demistificirani codec-pack
Nekoć, kad je državna TV kuća na rasporedu imala iznimno popularnu glazbenu emisiju, YouTube nije bio ni koncept, a DivX je uz vjerno društvo BS.Playera predstavljao alfu i omegu u svijetu multimedije. Kao razbibrigu, ljudi su u toplini doma provodili sate i sate instalirajući i podešavajući mnoštvo codeca, dok su napredniji među korisnicima posezali za pomoćnim alatima, kako bi što manje vremena proveli prikovani uz postavke i opcije, te se što je prije moguće, usredotočili na ono što je u tom trenu bilo od najveće važnosti – uživanje u multimediji.

Korištenje dodatnih codeca bilo je (apsolutno) nužno (zlo) i nerijetko se svodilo na metode pokušaja i promašaja. Nakon uzastopnog bezuspješnog pokretanja videomaterijala, korisnik bi sav jadan ili digao ruke od svega ili bi se operativni sustav od silne najezde pustih codeca jednostavno "predao" (tzv. codec hell), pa ionako isfrustriranom korisniku priuštio još pokoji sat zabave – ovaj put s formatiranjem i reinstalacijom.

To naravno ne znači kako je formatiranje sistemske particije jedino, pravo ili pak preporučljivo rješenje za sustav inficiran codec-pack nametnicima, ali sasvim sigurno predstavlja prečac, pogotovo kad ste većinu dana potratili neuspješno uklanjajući codec po codec. Neovisno o situaciji, redovito kreiranje sigurnosnih kopija sistemskog diska ili particije i svih važnih podataka se ionako podrazumijeva, ali po svemu sudeći još uvijek ne nailazi na plodno tlo kod publike koja uživa u codec-pack slasticama.

Iako se na prvi pogled čini kako kultura instaliranja hrpe codeca potječe iz nekih mračnih i davno zaboravljenih vremena, korisnici su (nažalost) još uvijek robovi (loših) navika. Kako bi se jednim klikom po principu Next – Next – Finish instaliralo uistinu sve i svašta, codec-pack objedinjuje mnoštvo nezavisnih dekodera i filtara. I dok su maliciozni, te često ilegalno pribavljeni audio-video elementi, uredno bivali korišteni kao osnova prvotnih paketa, u današnje vrijeme slobodnog softvera otvorenog kôda, codec-pack "majstori" imaju mogućnost zapakirati što god ih volja i finalni proizvod reklamirati kao baš ono što vam treba za reprodukciju.

Ljudi tako imaju tendenciju instalirati i isprobati ama baš sve na što naiđu i ne posustaju sve dok im ne proradi određeni komad multimedije, ne mareći pritom kako codec-pack u većini slučajeva predstavlja uzrok, umjesto da bude rješenje problema. U teoriji, instalacija takvih unaprijed pripremljenih paketa zvuči kao odlična stvar, a korisnici su uvjereni kako jednim potezom rješavaju mnoštvo (aktulanih i potencijalnih) poteškoća. Pored toga da je tragikomično, korištenje spomenutih paketa također je i posve redundantno, jer svaki moderan operativan sustav ionako dolazi sasvim dobro opremljen za reprodukciju popularnih audio i videoformata.

U tom se pogledu, Mac OS-X i popularne Linux distribucije nalaze u prednosti u odnosu na Windowse, koji se unatoč podjednako dobroj (multimedijskoj) opremljenosti, zahvaljujući većoj korisničkoj bazi, neprestano nalazi pod nemilosrdnim napadima suludih codec-pack peripetija. Primjera radi, DirectShow je sastavni dio Windowsa još od 98-ice i popis nativno podržanih formata nikoga ne ostavlja ravnodušnim, a čak ukoliko želite podesiti koji će sistemski dekoderi koristiti u određenoj situaciji, uvijek možete posegnuti za nekim od postojećih rješenja.

Kao zamjenu za DirectShow, Microsoft u posljednjim inačicama svojeg OS-a, implementira Media Foundation, a Windowsi tako (između ostalog) nude nativnu podršku za H.264, DXVA2, EVR i mnoštvo drugih audio-vizualnih slatkiša. Dodajte k tome Windows Media Player, odnosno Windows Media Center i imate sve što u potpunosti zadovoljava potrebe većeg dijela korisnika. Premda dovoljno dobra za većinu, WMP + WMC kombinacija ne odgovara svima podjednako, pa u takvim situacijama do izražaja dolaze mnoga alternativna rješenja koja u odnosu na Microsoftova, idu i nekoliko koraka dalje.



Multimedijski alternativci
U nastavku stoga slijedi pregled nekih od mogućnostima najkompletnijih, a samim time i najboljih playera današnjice. Obzirom da je lista aktualnih playera poduža, za potrebe vodiča obrađena je nekolicina probranih koji zahvaljujući out-of-the-box sistemu, nude sve potrebno za bezbrižno uživanje u multimediji. Naravno, uvijek vam se nudi mogućnost da (sami za sebe) isprobate sve playere na popisu i na taj način popunite + i - kolone.

VLC media player

Multiplatformski player opremljen internim dekoderima, koji uz omanju planinu formata podržava cover-art, media library, Last.fm, streaming, capturing, nadolazeći 4K UHD format i hardversku akceleraciju HD sadržaja. Nakon instalacije i bez ikakvih dodatnih podešavanja, sposoban je pokrenuti praktički sve što se danas može naći u svijetu multimedije, uključujući i oštećene ili dijelomične datoteke.

Media Player Classic - Home Cinema

Minimalistički orijentiran i nenametljiv player, koji ne ovisi o dodatnim codecima, mada ima mogućnost korištenja vanjskih filtara i dekodera. Dolazi s uključenom hardverskom akceleracijom, podržava 4K UHD rezolucije, nudi preuzimanje titlova s dediciranih servera, te omogućava korištenje GPU shadera. Zahvaljujući madVR + LAV Filters kombinaciji, MPC-HC je često prvi izbor korisnika koji traže besprijekornu reprodukciju videoformata.

K-Multimedia Player

Nadasve odlično opremljen player koji pored hardverske akceleracije, podržava širok spektar audio i videoformata, uključujući 3D Blu-ray, ISO/IMG i nadolazeći 4K standard. Višestruki titlovi, media library, korištenje GPU shadera, integrirani madVR renderer, hvatanje sadržaja ekrana, streaming, ekstenzije i potpuna prilagodba sučelja u svrhu HTPC primjene, samo su dio KMP-ovih mogućnosti. Uza sve to, nije mu strana ni reprodukcija oštećenih i nepotpunih datoteka.

Shooter Player

Zasniva se (za današnje pojmove) na zastarjeloj verziji popularnog MPC-HC playera, a pored svih njegovih kvaliteta, krasi ga modernije sučelje i praktički idiot-proof postavke. Nažalost, razvoj mu je obustavljen prije par godina i pitanje je da li će se ikad nastaviti. Neovisno o tome, SPlayer (još uvijek) predstavlja sasvim solidan izbor za većinu korisnika.

Ukoliko se pitate zbog čega je obrađena baš ova skupina playera, dok se GOM koji slovi kao jedan od najpopularnijih (nepravedno) izostavlja, odgovor je jednostavan – GOM nije dovoljno dobar. Krenimo redom. Spomenuti možda jest poprilično razvikan i definitivno pretendira na mjesto koje je nekad pripadalo BS.Playeru, ali zapravo ne podržava poveću količinu audio i videoformata. Naime, GOM se uvelike oslanja na sistemski DirectShow i izvan tih okvira primoran je ovisiti o eksternim dekoderima, a to pak za sobom povlači izostanak nativne podrške za Blu-ray playback i H.264/MPEG-4 AVC standard.

Dodajte k tome djelomičnu hardversku akceleraciju i nedostatak podrške za media library, tagging metadata, inteligentne playliste, lossless audioformate, šačicu mrežnih protokola, nekolicinu raširenijih subtitle formata i GOM odjednom ne djeluje baš tako dobro opremljen. Tvorci ponosno ističu ugrađeni codec finder sustav, ali slaba je to utjeha kad se pripremite za filmsku večer, pritisnete PLAY... i umjesto uvodne scene, GOM krene tražiti odgovarajući codec, izazivajući pritom FADE TO BLACK na licu korisnika. Za sve koji traže nešto nalik GOM-u, ali s boljim setom mogućnosti, fantastičan SMPlayer predstavlja dobru polaznu točku.



Izvan konkurencije: XBMC media center
Od vremena u kojem je bio poznat kao Xbox Media Center, aplikacija namijenjena prvoj generaciji Microsoftove gaming konzole, XBMC je uistinu daleko dogurao i danas predstavlja zaokruženo HTPC rješenje otvorenog kôda, te se ujedno nameće kao autoritet za multimediju na svim relevantnim platformama. U ovom trenutku lakše je navesti što sve XBMC ne podržava, jer zahvaljujući (i po svemu sudeći) praktički beskonačnoj proširivosti (plugins, scripts, skins/themes, widgets, metadata scrapers), ovaj komad softvera pokriva sve što vam padne na pamet.

Video library, jedan od ključnih dijelova XBMC-a, zadužen je za sve popularne videoformate, a zahvaljujući sustavu proširenja i prilagodbe, sposobnosti mu se dodatno potenciraju, te naposljetku rezultiraju podrškom za YouTube, Spotify, Grooveshark, Hulu, Netflix, Pandoru, Last.fm, Libre.fm i slične online servise. Iako krcat mogućnostima automatizacije, video library je bespomoćan u slučaju potpunog kaosa i sustavne neorganizacije, a kako bi korisnici što lakše ogranizirali svoje kolekcije, XBMC podržava pregršt pomoćnih alata koje je uputno iskoristiti (čak i prije prvog pokretanja XBMC-a) za uvođenje kakvog-takvog reda i smislenosti.
Integrirani DVDPlayer, orginalno namijenjen (ha, tko bi rekao) reprodukciji DVD medija, predstavlja XBMC-ovo primarno rješenje i pored HD sadržaja, sposoban je pokrenuti materijale zapakirane u ISO, IMG, RAR i ZIP formate. Uz upscaling SD materijala, implementiranu hardversku akceleraciju i mogućnost korištenja GPU shadera, prisutna je i podrška za nadolazeći 4K format. Nažalost, sadržaji zaštićeni DRM sustavom nisu nativno podržani, već se oslanjaju na vanjska rješenja. Pored spomenutog, XBMC na raspolaganju ima i (također integrirani) DSPlayer, koji se doduše koristi isključivo u eksperimentalne svrhe u sklopu XBMC-ove razvojne verzije namijenjene Windows sustavima. DSPlayer se oslanja na DirectShow + FFmpeg kombinaciju, pa sukladno tome barata videoformatima koji su inače podržani od strane 3rd party rješenja.
Obzirom da vuče korijene s prve generacije Xbox konzole (Intel Pentium 3 + 64MB RAM-a), XBMC je relativno nezahtjevan po pitanju hardverskih resursa, te samim time uredno pokriva mnoštvo raznih kombinacija temeljenih na x86/x64, MIPS i ARM arhitekturama. Primjera radi, majušni Raspberry Pi predstavlja jedno od popularnijih rješenja. Prisutnost na različitim platformama dodatno je naglašena zahvaljujući open-source zajednici i stvarno nije problem pronaći za svakoga ponešto, dok vam se istovremeno nudi mogućnost izrade vlastitog XBMC derivata.



Hardverska akceleracija
Službeni sistemski zahtjevi iz Pentium 4 i Athlon64 ere kao svojevrsnu preporuku za fluidnu reprodukciju HD materijala navode jednojezgreni procesor radnog takta 3GHz, odnosno dvojezgreni procesor na 2GHz, ali smatrajte to više kao smjernicu nego nešto isklesano u kamenu. Naime, neovisno o radnom taktu, jednojezgreni procesor bez dodatnih hardversko-softverskih pomagala (HT, CoreAVC ili oboje), muku muči s fluidnom reprodukcijom HD materijala. Što se pak dvojezgrenog modela tiče, mada u većini slučajeva dostatan – nije svemoguć, pa prilikom reprodukcije (posebice kad je u pitanju visoki bitrate) može doći do zastajkivanja i trzanja. U tom slučaju u priču se uključuje GPU popraćen hardverskom akceleracijom.

Proizvođači su pod okriljem ATi Avivo i nVidia PureVideo paketa, duži niz godina reklamirali hardversko dekodiranje HD sadržaja, ali ta mogućnost je u pravom smislu riječi zaživjela tek 2007. godine uz pomoć AMD Unified Video Decoder (UVD) i nVidia Video Processing Unit (VPU) rješenja. UVD i VPU predstavljaju dedicirane hardverske video dekodere, odnosno tehnologije implementirane u sâm GPU koje omogućuju hardversku akceleraciju HD sadržaja. GPU se sada brine za dekodiranje, dok istodobno rasterećuje CPU i sistemske resurse općenito.
Primjera radi, procesori poput šesterojezgrenog Intel Core i7-4930K modela (koji je zapravo derivat serverski orijentiranih Xeona), iako namijenjeni samom tržišnom vrhu, nemaju dedicirani hardverski video dekoder. Westmere, Sandy i Ivy Bridge, te Haswell-E/EP/EX arhitekture na kojima se temelje takvi procesori, u prvi plan stavljaju sirove performanse, dok se implementacija dediciranog video dekodera (koji za sobom povlači kompletan GPU i poveći dio silicija), izostavlja na račun što većeg broja procesorskih jezgara. Naravno, uvijek ostaje mogućnost da proizvođači u bliskoj budućnosti uz pomoć visokosofisticiranih proizvodnih procesa i znatno unaprijeđenih CPU i GPU arhitektura, odluče ponuditi šestero, osmero, desetero ili dvanaesterojezgrene procesore s dediciranim hardverskim video dekoderom, ali zasad nema naznaka o potrebi za takvim HPC HSA HEDT čudovištima.
  • Zauzeće sistemskih resursa prilikom reprodukcije 720p materijala bez hardverske akceleracije
Za razliku od standardnih procesora, novi APU modeli (koji čine sve veći dio tržišta) na istom komadu silicija kombiniraju CPU + GPU, te na taj način krajnjim korisnicima omogućuju da uz konsolidiranu računalnu snagu x86 jezgara i stream procesora, na raspolaganju istovremeno imaju sve multimedijske blagodati popraćene integracijom grafičke jezgre. Tako AMD A10-6800K uz četiri x86-64 jezgre u istom pakiranju udomljuje HD 8670D iGPU, dok četverojezgreni Intel Core i5-4670K kombinira HD 4600 iGPU, a obje grafičke jezgre (mogućnostima i performansama) nadmašuju desktop orijentiranu HD 4670 karticu. Premda Intel svoje modele, kao što je to slučaj s AMD-ovim rješenjima, službeno ne reklamira kao APU jedinice, proizvođači naposljetku nude (praktički) istu stvar – hibridne procesore zasnovane na heterogenim arhitekturama.
  • Zauzeće sistemskih resursa prilikom reprodukcije 720p materijala uz hardversku akceleraciju
Bez obzira što je hardverska akceleracija danas generalno vrlo dobro implementirana, još uvijek se zna zalomiti određena hardversko-softverska kombinacija koja korisnicima zadaje glavobolje. Ovisno o korištenom OS-u, preferiranom video playeru, GPU-u, pripadajućim driverima i zahtjevnosti sâmog HD materijala, hardversko dekodiranje vrlo se lako može pretvoriti u noćnu moru. Tada umjesto očekivane fluidne reprodukcije na scenu stupa trzanje, zastajkivanje, frame dropping, screen tearing i sva sila popratnih nuspojava i neželjenih efekata.

Kako bi se pogodnosti hardverske akceleracije uspješno iskoristile, uz odgovarajući GPU, potrebno je osigurati prisutnost DXVA podrške, odnosno (za *nix sustave), da li postoje adekvatni open-source ekvivalenti: XvBA, VaAPI i VDPAU. Proizvođači hardvera se baš kao i razvojni timovi, orijentiraju na moderne operativne sustave, pa u kombinaciji s aktualnim driverima podržavaju i nude nove mogućnosti. Sukladno tome, korisnici Windows 7/8, Mac OS-X sustava i popularnih Linux distribucija, nalaze se u prednosti u odnosu na one koji koriste pomalo zastario, ali još uvijek vrlo dobro zastupljen Windows XP.

Ukoliko vam hardverska akceleracija (nikako) ne odgovara/treba, tj. ne želite se dovesti u situaciju u kojoj bi se morali suočiti s potencijalnim problemima, te ni u kojoj mjeri ne namjeravate upogoniti GPU shadere, uvijek vam ostaje mogućnost korištenja (isključivo) CPU-a za potrebe video reprodukcije. Iako već pomalo zahvaćeni zubom vremena, Intel Core 2 Duo i AMD Athlon II X2 K10 modeli još uvijek predstavljaju dobar izbor za HD i kudikamo su sposobniji od Pentium 4 i Athlon64 primjeraka s početka priče. Njihovi pak cjenovno sasvim pristupačni moderni ekvivalenti - Pentium G2010 i Athlon X2 340 - raspolažu s više no dovoljno snage za fluidnu reprodukciju HD materijala, pa bez obzira kojim (Intel ili AMD) putem krenuli, korisnicima se (danas) uistinu nudi širok raspon opcija i naposljetku sve ovisi o tome koja kombinacija im najviše odgovara.



Igra svjetla i sjene: GPU shaderi
Kao što ste mogli primjetiti, određeni playeri imaju mogućnost iskorištavanja GPU shadera, koji u ovom slučaju, tj. sa softverskog stajališta predstavljaju set instrukcija koje GPU izvršava u svrhu postprocesiranja – poboljšavanja kvalitete videomaterijala. Istovremeno možete kombinirati nekoliko različitih shadera kako biste postigli što kvalitetniji prikaz, te time ujedno anulirali artefakte (greške i deformacije) koji se javljaju prilikom (de)kompresiranja videomaterijala.

Možda nije toliko značajna za vodič koji se bavi reprodukcijom videoformata, ali GPU arhitektura itekako je vrijedna spomena, čisto da se sve dosad rečeno lakše stavi u perspektivu. Dakle, u tehničkom kontekstu, GPU shaderi predstavljaju aritmetičko-logičke jedinice (ALU) koje su osnovni građevni elementi svakog procesora i mikrokontrolera. I dok su prijašnje generacije razdvajale pixel i vertex shadere, moderne GPU arhitekture objedinjuju (vertex, pixel, geometry ...) njih nekolicinu. U upotrebu su stoga prešli termini poput unified shaders, stream processors, shader processors, shader cores ili execution units. Neovisno o (marketinškom) nazivu, radi se o istoj stvari. Nekoliko stotina ili tisuća shadera grupira se u klastere, koji pak daljnjim grupiranjem čine jedan iznimno moćan grafički procesor.
  • Zauzeće sistemskih resursa prilikom reprodukcije 720p materijala uz korištenje GPU shadera
Iz priloženog se može vidjeti kako kombiniranje kompleksnih GPU shadera za sobom povlači određene dodatne zahtjeve po sistemske resurse. Slabije grafičke kartice poput diskretne HD 4670, pod naletom shadera doprinose trzanju i zastajkivanju. Tako se prilikom reprodukcije moglo primjetiti kako se sada već četiri generacije stara kartica teže nosi s odabranom skupinom shadera (16-235 → 0-255, Deinterlace i Sharpen Complex), iako je HD materijal sâm po sebi relativno nezahtjevan. Neovisno o tome, ukoliko posjedujete iole moderan GPU, ne biste trebali imati problema prilikom korištenja kompleksnih shadera.

Premda playeri nude mnoštvo shadera za kombiniranje, imajte na umu kako vam ne trebaju apsolutno svi. Obzirom da ujedno dolaze opremljeni shader editorom, oni vični programiranju mogu se okušati u modificiranju i prepravljanju postojećih ili pak razvijanju novih shadera. Valja napomenuti kako određena kombinacija shadera ne mora nužno odgovarati svakoj situaciji, stoga ih kombinirajte sukladno materijalu koji reproducirate. Također, samo zato jer vam se nudi mogućnost korištenja GPU shadera, ne morate ih forsirati ukoliko ste zadovoljni orginalnom kvalitetom prikaza.



Integrirana rješenja: IGP vs. iGPU
Obzirom da se spominju uzduž i poprijeko, red je da se napravi mala digresija i usputno osvrne na integrirane grafičke procesore, koji su generacijama dio računalnog folkora, ali kontinuirano predstavljaju kamen spoticanja i zahvaljujući zloglasno poražavajućim performansama svojih prethodnika, još uvijek nailaze na otpor kod krajnjih korisnika. Iako u današnje vrijeme uzaludan, otpor korisnika nije bez razloga, jer IGP-ovi su nekad bili sinonim za jeftine i nekvalitetne matične ploče. Nažalost, korisnici su i dalje uvjereni da isto vrijedi za moderna integrirana rješenja, pa vođeni predrasudama kategorički odbacuju bilo kakav oblik njihovog korištenja.

Nitko ne može osporiti problematičnost, mušičavost, atrofiranost i općeniti podbačaj ranih generacija, ali otkako je predstavljen AMD 780G čipset, stvari su za IGP rješenja krenule nabolje. Mada, tehnički gledano prvi spomena vrijedan (drukčiji od drugih) bio je AMD 690G čipset, ali za razliku od svojih nasljednika, koji su implementirali hardversku akceleraciju, nije ostavio toliko značajan trag. nVidia je svoj odgovor na 780G dala lansirajući GeForce 8200/8300 za AMD-ovu platformu, dok je Intel za LGA-775 (uz vlastiti i nimalo konkurentan Intel G45) na raspolaganju istovremeno imao i GeForce 9300/9400 čipset.

Spomenuta AMD i GeForce rješenja, svojevremeno su bila najbolje što se nudilo na tržištu i istodobno predstavljala kvantni skok u odnosu na ono što se dotad moglo naći u svijetu integriranih grafičkih procesora. Ujedno to su bili prvi IGP primjerci koji su omogućili hardversko dekodiranje HD materijala. Dok je AMD-ov iznimno popularan 780G čipset poslužio kao temelj za buduće generacije, nVidia se nažalost u potpunosti povukla s IGP tržišta kako bi se fokusirala na buduće Tegra projekte, a Intel je još jedno vrijeme nastavio biti nekonkurentan.

[/iGPU screenshot01] [/iGPU screenshot02] [/iGPU screenshot03]

IGP je u međuvremenu promijenio mjesto prebivališta, odnosno iz čipseta matičnih ploča preselio u procesore, tako da CPU i GPU sada dijele isti komad silicija i neovisno o tome da li korisnici zaziru od takvih hibridnih rješenja, u ovom trenutku vrlo vjerojatno koriste procesor koji ima integriranu grafičku jezgru, odnosno iGPU. Kao što je spomenuto u dijelu vodiča koji pokriva hardversku akceleraciju, riječ je o APU modelima čije grafičke jezgre mogućnostima i performansama, uvelike nadilaze nekadašnje čipset ekvivalente.

Intel i AMD danas nude konkurentna APU rješenja koja pokrivaju najvažnije tržišne segmente, isključujći pritom potrebu za slabijim diskretnim grafičkim karticama poput Radeon HD 7450 ili GeForce GT 620 modela. Kao što je bio slučaj s prethodnicima, iGPU na raspolaganju i dalje ima (iz generacije u generaciju kontinuirano poboljšavano i unaprijeđivano) hardversko dekodiranje, kodiranje i transkodiranje HD materijala, dok istovremeno nudi mnoštvo novih mogućnosti na područuju multimedije.

Za razliku od čipsetom sputanih predaka, moderan iGPU može poslužiti za uživanje u modernim igraćima naslovima, uključujući sasvim pristojan broj sličica u sekundi na 1080p rezoluciji. Doduše, to i dalje nije (niti će biti) na nivou (snažnijih) diskretnih grafičkih kartica na tragu, npr. GeForce GTX 660 i sličnih, ali je kudikamo bolje u odnosu na anemična IGP rješenja otprije nekoliko godina.

Nadolazeće APU generacije ciljaju na još viši stupanj integracije s povećanim naglaskom na heterogenu arhitekturu i GPGPU primjenu općenito, pa u današnje vrijeme uistinu više nema smisla strepiti oko korištenja integriranih grafičkih rješenja. Sveprisutna su, čeka ih svijetla budućnost (1 - 2), te bolje no ikad obavljaju ono što se od njih traži i očekuje.



Bez kompromisa: madVR + LAV Filters
Za većinu korisnika koji preferiraju alternativna rješenja, MPC-HC player je uz EVR, hardversku akceleraciju i mogućnost korištenja GPU shadera, više no dovoljan za fluidnu reprodukciju multimedije. Dapače, većina uopće neće imati potrebu za nečim boljim, ali entuzijasti traže besprijekornu kvalitetu prikaza. Kako bi to postigli i ujedno izvukli apsolutni maksimum, redovito posežu za specijaliziranim rješenjima kao što su madVR i LAV Filters. Naposljetku, entuzijasti su ti koji su ih osmislili i razvili.

madVR i LAV Filters mogu se upogoniti kako uz softversku (CPU se brine za dekodiranje), tako i uz hardversku (GPU) akceleraciju, a ukoliko namjeravate iskoristiti njihov puni potencijal, svakako osigurajte adekvatan hardver. Za razliku od ostalih video renderera, madVR predstavlja znatan udar na sistemske resurse, pa shodno tome traži što snažniji CPU i GPU uz što bržu sistemsku (RAM) memoriju. Razlog povišenih sistemskih zahtjeva krije se u načinu na koji madVR funkcionira. Naime, prije nego madVR može primijeniti algoritme za poboljšavanje kvalitete prikaza, CPU mora (prethodno) dekodirani videomaterijal smjestiti u RAM memoriju kako bi ga madVR mogao preuzeti na daljnju obradu.

Zahvaljujući niskim cijenama, 8GB ili 16GB, pa čak i 32GB brze sistemske DDR3 memorije, danas više nije nikakva rijetkost i u tom pogledu korisnici nemaju razloga za zabrinutost. Po pitanju sirove snage, Intel Core i3-3225 i AMD A10-5800K predstavljaju optimalan omjer uloženog i dobivenog, koji vam zauzvrat omogućuje isprobavanje osnovnih madVR mogućnosti. Pri tome uzmite u obzir kako Intelov APU ima znatno bolje x86 performanse, dok AMD-ovo rješenje ima snažniju grafičku jezgru. Kako biste pogodnosti madVR-a maksimalno iskoristili, osigurajte bolji/snažniji četverojezgreni procesor i grafičku karticu u rangu GeForce GT 640 GDDR5 ili Radeon HD 7750 GDDR5 modela. Naravno, sve jače, brže i bolje svakako je dobrodošlo.

Iako spomenute komponente uvelike nadilaze potrebe obične reprodukcije HD sadržaja, madVR i LAV Filters cijelu stvar podižu na sasvim novu razinu. Zbog toga je ključno da raspolažete hardverom koji je u stanju nositi se s kompleksnim algoritmima koje (prvenstveno) madVR i LAV Filters primijenjuju u svrhu dodatnog poboljšavanja kvalitete videomaterijala.



Zaključak
Zahvaljujući ubrzanom tehnološkom napretku, moćni (integrirani i diskretni) grafički čipovi koje u stopu prate višejezgreni procesori, udomaćili su se kod većine i fluidna reprodukcija HD sadržaja na računalu uistinu nije nikakav bauk. Korisnici u današnje vrijeme ne bi trebali imati problema sa standardnim 720p i 1080p materijalima. Tim više, jer čak i prosječni SoC-ovi kakve nalazimo u potrošačkoj elektronici, smartphone, tablet i sličnim uređajima – uredno reproduciraju HD.

Ipak, ukoliko netko uz pretpostavku da posjeduje odgovarajući hardver, još uvijek muku muči s reprodukcijom HD-a, problem je vrlo vjerojatno ljudske prirode. Iako se ovakvo direktno svaljivanje krivnje možda čini pomalo neutemeljeno i pretjerano, korisnici su najslabija karika i zaista je krajnje vrijeme da pojedinci prestanu živjeti u prošlosti, te napokon pohvataju sve konce multimedije novog doba, jer HD sadržaj više ne predstavlja izazov za modernu hardversko-softversku podlogu.

Industrija stoga okreće novi list i na velika vrata uvodi Ultra HD standard, pa sljedeći korak u razvoju predstavljaju tzv. quad-full-high-definition 4K i ultra-high-definition 8K formati. Njima pak društvo čini novi HEVC H.265 codec, koji u odnosu na postojeći H.264, donosi niži bitrate uz višestruko bolju kvalitetu prikaza. UHDTV uređaji će tako na raspolaganju imati 3840×2160 piksela za 4K, odnosno 7680×4320 za 8K rezoluciju. Monitori, projektori i kamere raspolažu s 4096x2160 piksela za 4K i 8192×4320 piksela za 8K. Premda je hardver već sad spreman uhvatiti se ukoštac s ovim monstruoznim rezolucijama, podrška i kompatibilnost dodatno će se poboljšavati u nadolazećim generacijama.

Kako to obično i biva, uz dobavljivost sâmih uređaja, najveći kamen spoticanja je cijena, pa za prosječan 4K TV ili monitor (trenutno) treba izdvojiti od nekoliko tisuća do nekoliko desetaka tisuća eura. Drugu pak stranu čine više stotina tisuća eura vrijedni 8K modeli, koji znatno podižu (ionako u apsurde dovedenu) psihološku granicu i pritom ciljaju na publiku koju čine Bruce Wayne i Tony Stark, pa ne treba očekivati kako će 8K u narednim godinama naći svoje mjesto među običnim pukom.

Proizvođači spominju razdoblje između 2014. i 2016. godine, kao idealno vrijeme za proboj 4K uređaja na mainstream tržište, uz značajan pad cijena svakih šest do devet mjeseci i istodobno poboljšavanje dostupnosti pripadajućeg 4K sadržaja. Doduše, ovo treba uzeti sa zrnom soli, jer slične smo najave slušali za (trenutačno) aktualan HDTV format, kojem je onda trebalo dobro desetljeće da postane cjenovno pristupačan i naposljetku masovno prihvaćen.

Neovisno o krajnjem ishodu UHD standarda, nedvojbeno je kako će codec-pack i dalje nastaviti po starom. Dokle god korisnici slijepo vjeruju u nešto što je odavno trebalo izumrijeti kao praksa, oni koji im nameću takva "rješenja", nemaju razlog da posustanu. Pitanje je vremena kada će krenuti poplava UHD-codec-pack mudrolija, sve redom specijaliziranih i optimiziranih za nadolazeće 4K i 8K formate. Većina korisnika će kao uvijek dosad – nasjesti na foru, ne bi li brže-bolje instalirali "poseban" codec-pack, bez obzira što današnji playeri sasvim samostalno reproduciraju UHD (demo) materijal koji se može naći u bespućima Interneta.

U svakom slučaju, nadam se da ste na kraju (ipak) pronašli pokoju zanimljivu sitnicu, te saznali nešto korisno.

Last edited by McG; 13.04.2014. at 00:04.
McG is offline   Reply With Quote
Old 24.03.2009., 13:08   #2
Razer
Registered User
Razer's PC
 
Razer's Avatar
 
Join Date: Aug 2008
Location: Varaždin
Posts: 634
Odlično Lijepo od tebe što si ovo štivo podijelio i na našem forumu
Razer is offline   Reply With Quote
Old 24.03.2009., 13:16   #3
Sphinx
Registered User
 
Sphinx's Avatar
 
Join Date: Jan 2009
Location: Zadar
Posts: 45
Za neke stvari znam od prije, a za neke i ne . Inace mi se bs player nikad nije svidao, i oduvijek koristim gomplayer. Evo ti nevidljivi +1 za tekst xD
__________________
Burn the heretic. Kill the mutant. Purge the unclean.
Sphinx is offline   Reply With Quote
Old 24.03.2009., 23:31   #4
Optik
Registered User
 
Join Date: Aug 2008
Location: Cavtat
Posts: 105
Bravo Marek, bas mi je dobro doslo nakon friske instalacije !
Optik is offline   Reply With Quote
Old 25.03.2009., 01:00   #5
benko
Registered User
benko's PC
 
benko's Avatar
 
Join Date: Mar 2009
Location: Zagreb
Posts: 294
svaka cast,dosad sam koristio gom player,ali probat cu sa kmplayerom,hw akceleracija
benko is offline   Reply With Quote
Old 05.04.2013., 23:17   #6
McG
Registered User
McG's PC
 
McG's Avatar
 
Join Date: Mar 2009
Location: Varaždin
Posts: 210
I četiri godine kasnije - update.
McG is offline   Reply With Quote
Old 06.04.2013., 21:15   #7
Razer
Registered User
Razer's PC
 
Razer's Avatar
 
Join Date: Aug 2008
Location: Varaždin
Posts: 634
Uvijek korisno i zanimljivo štivo za pročitati Tnx na updateu
Razer is offline   Reply With Quote
Old 07.04.2013., 03:22   #8
McG
Registered User
McG's PC
 
McG's Avatar
 
Join Date: Mar 2009
Location: Varaždin
Posts: 210
Fala. Iskreno, mislil sam da nikad ne bude gotovo, pošto sam već u nekolko navrata kompletno odustal. Sad kad je (napokon) 99% zgotovljeno (s tim da je ovo skraćena verzija), bilo mi je blesavo da ostane na disku, a ljudi u 2013. i dalje šaraju s codecima ko da nema sutra.
McG is offline   Reply With Quote
Old 07.04.2013., 14:38   #9
Razer
Registered User
Razer's PC
 
Razer's Avatar
 
Join Date: Aug 2008
Location: Varaždin
Posts: 634
Slažem se
Razer is offline   Reply With Quote
Old 07.04.2013., 20:10   #10
Pupo
Registered User
Pupo's PC
 
Pupo's Avatar
 
Join Date: Aug 2008
Location: Vallis Aurea
Posts: 261
Odlično štivo, bit će red prijeći sa GOMa na nešto bolje i novije Iako se uvijek tješim kad vidim da ljudi još uvijek koriste nekad perspektivni BSPlayer, danas teški bloatware.
__________________
OC Team Croatia crew

Pupo is offline   Reply With Quote
Old 08.06.2013., 19:33   #11
Pupo
Registered User
Pupo's PC
 
Pupo's Avatar
 
Join Date: Aug 2008
Location: Vallis Aurea
Posts: 261
Da li se događalo kome da mu seek jednostavno vrti skroz do početka filma. Kao da sam na goomu namjestio strelicu na 1 sekundu i vratio film na početak. Dešava mi se i s VLCom i sa GOMom. Mislio sam da mi tipkovnica il daljinski zeza, al opet se događa i bez njih uštekanih.

Probao danas MPC, i zasad mi se to nedogađa, još
__________________
OC Team Croatia crew

Pupo is offline   Reply With Quote
Old 08.06.2013., 20:49   #12
McG
Registered User
McG's PC
 
McG's Avatar
 
Join Date: Mar 2009
Location: Varaždin
Posts: 210
Moram priznati da nisam nabasal na takav problem. Možda neki komad popratnog softvera (za periferije) blesira inače standardne funkcije u playerima.
Koristi onda MPC-HC kad nemaš problema s njim, jedino ako baš mora biti GOM ili VLC. Da nisi možda pokupil neko smeće, pa je sad raspošoj?
McG is offline   Reply With Quote
Old 08.06.2013., 21:04   #13
Pupo
Registered User
Pupo's PC
 
Pupo's Avatar
 
Join Date: Aug 2008
Location: Vallis Aurea
Posts: 261
Koristim ovo sad, vidjet ćemo. Iako sve opcije su moguće, i da sam neko smeće pokupio
__________________
OC Team Croatia crew

Pupo is offline   Reply With Quote
Old 08.06.2013., 21:11   #14
McG
Registered User
McG's PC
 
McG's Avatar
 
Join Date: Mar 2009
Location: Varaždin
Posts: 210
U slučaju smeća: Sysinternals Autoruns, RootkitRevealer, Process Explorer i Process Monitor, a za preventivnu mjeru Kaspersky Rescue Disk.
McG is offline   Reply With Quote
Old 02.02.2014., 22:55   #15
Pupo
Registered User
Pupo's PC
 
Pupo's Avatar
 
Join Date: Aug 2008
Location: Vallis Aurea
Posts: 261
Da sad negooglam, da li postoji neki player što nalazi sam titlove, ko bsplayer al da nije tako zbloatan?
__________________
OC Team Croatia crew

Pupo is offline   Reply With Quote
Old 02.02.2014., 23:38   #16
McG
Registered User
McG's PC
 
McG's Avatar
 
Join Date: Mar 2009
Location: Varaždin
Posts: 210
VLC, KMP i MPC-HC imaju tu mogućnost već jedno dulje vrijeme. XBMC je pak priča za sebe, pošto se apsolutno sve može automatizirati.
  • VLC -> View ->Download subtitles
  • MPC-HC -> Options -> Misc -> Online database
McG is offline   Reply With Quote
Old 03.02.2014., 23:50   #17
domis
Registered User
domis's PC
 
domis's Avatar
 
Join Date: Dec 2013
Location: Varaždin
Posts: 11
Znaš možda dal se može u MPC-HC staviti neki drugi source za traženje titlova? Subscene npr.

@pupo
dok vrtiš film u MPC-HC pritisni na tipku "d" za otvaranje download prozora titlova
domis is offline   Reply With Quote
Old 04.02.2014., 01:25   #18
Razer
Registered User
Razer's PC
 
Razer's Avatar
 
Join Date: Aug 2008
Location: Varaždin
Posts: 634
Quote:
Originally Posted by domis View Post
Znaš možda dal se može u MPC-HC staviti neki drugi source za traženje titlova? Subscene npr.
Neće ići.
Razer is offline   Reply With Quote
Old 04.02.2014., 18:55   #19
Pupo
Registered User
Pupo's PC
 
Pupo's Avatar
 
Join Date: Aug 2008
Location: Vallis Aurea
Posts: 261
tnx obatrojici
__________________
OC Team Croatia crew

Pupo is offline   Reply With Quote
Reply

Thread Tools
Display Modes

Posting Rules
You may not post new threads
You may not post replies
You may not post attachments
You may not edit your posts

BB code is On
Smilies are On
[IMG] code is On
HTML code is Off

Forum Jump



Powered by: vBulletin
Copyright ©2000 - 2021, Jelsoft Enterprises Ltd.
Copyright ©2008-2020, OC Team Croatia | All rights reserved